Diskus hernija / discus hernia (lat. Prolapsus nuclei pulposi) je podmukla bolest koja se najčešće javlja između 30. i 60. godine života, ali je danas u praksi srećemo kod sve više mlađih ljudi. Više napada muškarce, ali ni žene nisu pošteđene. Diskus hernija je takođe poznata kao iskliznuti, rupturiran ili ispupčen disk i jedan je od najčešćih uzroka bolova u vratu, bola u leđima i nogama.

Diskus hernija je povreda kičme. Imate niz pršljenova u kičmi, koji se protežu od osnove vaše lobanje do trtice. Između pršljenova su okrugli jastuci koji se nazivaju diskovi, koji deluju kao tampon između vaših kostiju, omogućavajući vam da se savijate i krećete sa lakoćom. Kada jedan od ovih diskova pretrpi oštećenje, to se naziva diskus hernija.

Nastaje kao posledica degenerativnih procesa, ređe kao posledica povrede, ali se može javiti i kod bilo koga. Može se javiti u svom akutnom, subakutnom i hroničnom obliku. U narodu se zove „kičmeni bruh“ ili „kičmena kila“.

Šta je diskus hernija i kako nastaje?

Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, potrebno je da se malo zaviri u anatomiju ljudskog tela. Naša kičma se sastoji od 33 pršljenova. Oni se nalaze u vratnom, leđnom, slabinskom, krstnom i trtičnom delu kičme. Ono što sprečava međusobno trenje među njima tokom pokreta jesu diskusi – diskovi, specifični želatinozni jastučići koji se nalaze između pršljenova. Oni predstavljaju elastičnu vezu između pršljenova, bez kojih ne bismo mogli pokretati kičmu.

Iako nisu zglobovi, svojom građom, visinom, pokretljivošću u sva četiri smera diskusi se ponašaju kao poluzglobovi. Ligamenti su postavljeni sa strane i tako im pružaju zaštitu. Diskusi se sastoje iz unutrašnjeg mekog dela (lat. nucleus pulposusa) i spoljašnjeg fibroznog prstena (lat. anulus pulposusa).

Ali već oko osme godine starosti diskusi gube krvne sudove i difuzijom se hrane iz svoje okoline. Brzo stare, dolazi do gubitka vode i oni smanjuju svoju elastičnost i gube mehanička svojstva. Tako lakše dolazi do povreda, jer dolazi do cepanja unutrašnjeg nukleusa, fibrozni prsten postaje krtiji i kroz tako oslabljen može doći do stvaranja izbočine (protruzija) koja može pritiskati okolne kičmene nerve. Tako dolazi do bola

Upravo kad dođe do povrede tih diskova, do njihovog iskakanja sa mesta, tada se dođe i do problema. Ti problemi mogu biti različiti:

  • Degeneracija diska – posledica poremećaja u procesu izgradnje, ali i razgradnje gradivnih elemenata diska.
  • Protruzija diska – dolazi do pucanja prstena do spoljnih slojeva, pa se tkivo izboči ka spolja, ali ne izlazi van granica diska.
  • Prolaps diska – podrazumeva pucanje prstena diska i postoje pokretni i nepokretni prolaps.
  • Sekvestracija diska – tkivo se odvaja od diska i gubi se međusobna veza.

Simptomi diskus hernije

Simptomi diskus hernije variraju u zavisnosti od toga gde je problem na kičmi. Simptomi se pogoršavaju tokom kretanja i poboljšavaju se mirovanjem.

Hernija ili klizanje diska u leđima (lumbalna diskus hernija)

Uobičajeno je da diskus hernija u donjem delu leđa izaziva bol “išijadičnog nerva“. Ovaj oštar bol obično se širi niz jednu stranu zadnjice u nogu, a ponekad i stopalo. Ostali simptomi hernije diska u donjem delu leđa uključuju:

  • Bol u leđima.
  • Peckanje ili utrnulost u nogama i/ili stopalima.
  • Slabost mišića.

Hernija ili disk u vratu (hernija cervikalnog diska)

Simptomi hernije diska u vratu uključuju:

  • Bol u blizini ili između lopatica.
  • Bol koji putuje do ramena, ruke, a ponekad i šake i prstiju.
  • Bol u vratu, posebno u leđima i bočnim stranama vrata.
  • Bol koji se povećava kada savijate ili okrećete vrat.
  • Utrnulost ili peckanje u rukama.

Uzroci i faktori rizika

Jedno preterano naprezanje ili povreda može izazvati diskus herniju. Međutim, materijal diska se prirodno degeneriše kako stari, a ligamenti koji ga drže na mestu počinju da slabe. Kako ova degeneracija napreduje, relativno malo naprezanje ili uvrtanje može prouzrokovati pucanje diska.

Određene osobe mogu biti podložnije problemima sa diskovima i, kao rezultat toga, mogu imati diskus hernije na nekoliko mesta duž kičme.

Faktori koji mogu povećati rizik od diskus hernije uključuju:

  • Težina – Prekomerna telesna težina izaziva dodatni stres na diskovima u donjem delu leđa.
  • Zanimanje – Ljudi sa fizički zahtevnim poslovima imaju veći rizik od problema sa leđima. Ponavljano podizanje, povlačenje, guranje, savijanje u stranu i uvrtanje takođe mogu povećati rizik od diskus hernije.
  • Genetika. Neki ljudi nasleđuju predispoziciju za razvoj hernije diska.
  • Pušenje – Smatra se da pušenje smanjuje dotok kiseonika u diskove, što dovodi do njihovog bržeg trošenja.
  • Šoferska zanimanja – Dugo sedenje u kombinaciji sa vibracijom motora motornog vozila može da izvrši pritisak na kičmu.
  • Sedeći poslovi – Redovna vežba može pomoći u sprečavanju hernije diska.

Dijagnostika i testovi                     

Tokom fizičkog pregleda, doktor će proveriti osetljivost vaših leđa na dodir. Može zatražiti da legnete na leđa i pomerate noge u različitim pravcima da bi mogao da utvrdi uzrok vašeg bola u leđima.

Isto tako, može obaviti neurološki pregled da bi vam proverio:

  • Reflekse
  • Jačinu mišića
  • Sposobnost hoda
  • Osećaj blagog dodira, uboda ili vibracije

U najvećem broju slučajeva diskus hernije je dovoljan taj pregled i istorija vaše bolesti da bi se postavila dijagnoza. Ukoliko vaš doktor posumnja na nešto drugo ili želi da vidi koji nervi su ugroženi, tada on ili ona mogu naručiti još jedan ili više dodatnih testova, odnosno snimaka.

  • Rendgenski snimak. IKS zraci ne mogu detetkovati diskus herniju, ali mogu odbaciti neke druge uzroke bola u leđima – infekciju, tumor, nepravilnosti kičme ili frakture kostiju.
  • CT snimak. CT skener pravi rendgenske snimke iz više različitih uglova i onda ih kombinuje da bi kreirao snimak vaše kičme i njene okoline.
  • Magnetna rezonanca koristi radio talase i jako magnetno polje da bi stvorila sliku unutrašnjih struktura vašeg tela. Tako se može potvrditi lokacija diskus hernije i utvrditi ugroženost određenih nerava.
  • Mijelogram. Pre rendgenskog snimanja, u kičmenu tečnost se injekcijom ubacuje boja. Ovim testom se može utvrditi koliki diskus hernija vrši pritisak na vašu kičmenu moždinu ili nerve.

Nervni testovi

Elektromiogrami i provera provodljivosti nerava utvrđuju koliko se dobro električni impulsi provode kroz nervno tkivo. Time se može utvrditi tačna lokacija oštećenja nerava.

  • Provera provodljivosti nerava. Ova procedura meri električne impulse nerva i funkcionisanje vaših mišića i nerava preko elektroda postavljenih na vašu kožu. Mere se električni impulsi u vašim nervnim signalima kada struja blagog intenziteta prolazi kroz nerv.
  • Electromijografija (EMG). Tokom ove procedure, doktor ubacuje igla elektrodu preko vaše kože u razne mišiće. Ovim testom se ocenjuje električna aktivnost vaših mišića tokom naprezanja i mirovanja.

Terapija i lečenje

Da bi vam pomogao u smanjenju bola, doktor vam može sugerisati fizikalnu terapiju. Fizikalni terapeuti vam mogu pokazati pokrete i vežbe koje vam mogu pomoći u otklanjanju bola kod diskus hernije.

Još jedan, najstariji način lečenja diskus hernije je dekompresija. Nekada su ljude istezali da bi se diskovi vratili na svoje mesto, a prostor između pršljenova proširio. Danas postoje dekompresioni stolovi koji rade to isto na jedan ugodniji način, a postoje i dekompresioni pojasevi koje ljudi mogu da koriste kod kuće.

Nehirurški tretmani

Početni tretman diskus hernije je obično konzervativan i nehirurški. Lekar može savetovati pacijenta da održava nizak, bezbolan nivo aktivnosti od nekoliko dana do nekoliko nedelja. Ovo pomaže da se smanji zapaljenje kičmenog nerva. Ležanje se ne preporučuje.

Hernija diska se često leči nesteroidnim antiinflamatornim lekovima, ako je bol samo blag do umeren. Epiduralna injekcija steroida se može izvesti pomoću kičmene igle pod rendgenskim navođenjem.

Terapeut će izvršiti detaljnu procenu, koja, u kombinaciji sa dijagnozom lekara, diktira tretman posebno dizajniran za pacijente sa hernijom diska. Terapija može uključivati karličnu trakciju, nežnu masažu, terapiju ledom i toplotom, ultrazvuk, električnu stimulaciju mišića i vežbe istezanja. Lekovi protiv bolova i relaksanti mišića takođe mogu biti korisni u kombinaciji sa fizikalnom terapijom.

Hirurgija

Lekar može preporučiti operaciju ako konzervativne opcije lečenja, kao što su fizikalna terapija i lekovi, ne smanje ili u potpunosti ne prekinu bol. Lekari razgovaraju o hirurškim opcijama sa pacijentima kako bi odredili odgovarajuću proceduru. Kao i kod svake operacije, uzimaju se u obzir starost pacijenta, opšte zdravlje i druga pitanja.

Prednosti operacije treba pažljivo odmeriti u odnosu na rizike. Iako veliki procenat pacijenata sa hernijom diska navodi značajno olakšanje bola nakon operacije, ne postoji garancija da će operacija pomoći.

Pacijent se može smatrati kandidatom za operaciju kičme ako:

  • Radikularni bol ograničava normalnu aktivnost ili narušava kvalitet života
  • Razvijaju se progresivni neurološki deficiti, kao što su slabost i/ili utrnulost nogu
  • Gubitak normalnih funkcija creva i bešike
  • Poteškoće u stajanju ili hodanju
  • Lekovi i fizikalna terapija su neefikasni
  • Pacijent je dobrog opšteg zdravlja

Hirurgija lumbalne kičme

Lumbalna laminotomija je procedura koja se često koristi za ublažavanje bolova u nogama i išijasa uzrokovanih diskus hernijom. Izvodi se kroz mali rez niz centar leđa preko područja hernije diska. Tokom ove procedure, deo lamine se može ukloniti.

Kada se napravi rez kroz kožu, mišići se pomeraju u stranu tako da hirurg može da vidi zadnji deo pršljenova. Između dva pršljena se pravi mali otvor da bi se dobio pristup herniranom disku. Nakon što se disk ukloni diskektomijom, možda će biti potrebno stabilizovati kičmu. Spinalna fuzija se često izvodi u kombinaciji sa laminotomijom.

U složenijim slučajevima može se izvršiti laminektomija.

U operaciji veštačkog diska, rez se pravi kroz abdomen, a zahvaćeni disk se uklanja i zamenjuje. Samo mali procenat pacijenata je kandidat za operaciju veštačkog diska. Pacijent mora imati degeneraciju diska samo u jednom disku, između L4 i L5, ili L5 i S1 (prvi sakralni pršljen).

Pacijent mora biti podvrgnut tretmanu od najmanje šest meseci, kao što je fizikalna terapija, lekovi protiv bolova ili nošenje proteza za leđa, bez poboljšanja. Mora biti opšteg dobrog zdravlja bez znakova infekcije, osteoporoze ili artritisa. Ako postoji degeneracija koja utiče na više od jednog diska ili značajan bol u nogama, pacijent nije kandidat za ovu operaciju, pokazuje istraživanje Američke asocijacije neuroloških hirurga.

Hirurgija vratne kičme

Na medicinsku odluku da se operacija izvrši sa prednje strane (prednjeg) ili zadnjeg dela vrata (posteriorno) utiče tačna lokacija hernije diska, kao i iskustvo i preferencija hirurga. Deo lamine se može ukloniti laminotomijom, nakon čega sledi uklanjanje hernije diska za zadnji pristup. Pacijentima, koji su kandidati za zadnju hirurgiju, često nije potrebna hirurška fuzija.

Za prednju operaciju, nakon uklanjanja diska, potrebno je stabilizovati kičmu. Ovo se postiže pomoću cervikalne ploče, međutelesnog uređaja i šrafova (instrumenata).

Šta se još može učiniti u vezi diskus hernije?

Pored lekova koje vam doktor preporučuje vi možete pokušati da:

  • Koristite hladne i tople obloge. U početku, možete koristiti hladna pakovanja da biste smanjili upalu i bol. Nakon nekoliko dana, možete se prebaciti na blago tople obloge.
  • Izbegnete previše odmaranja u krevetu. Dugi boravak u krevetu može dovesti do ukrućenih zglobova i slabljenja mišića – a to može iskomplikovati vaš oporavak. Umesto toga, odmarajte se u udobnom položaju pola sata, a onda idite u kratku šetnju ili obavite neki posao. Pokušajte da izbegnete aktivnosti koje će pogoršati vaš bol.
  • Polagano nastavite sa aktivnostima. Neka vam vaš bol bude vodič u onome što treba da uradite. Nek vam pokreti budu polagani i kontrolisani, posebno kada se naginjete napred ili podižete nešto.

Alternativna medicina

Neke vrste alternativne i komplementarne medicine mogu pomoći u olakšanju od bola. U to spadaju:

  • Kiropraktika – Utvrđeno je da se nameštanjem kičme može doći do umerenih rezultata za bol u donjem delu leđa koji traje bar jedan mesec.
  • Akupunktura – Iako su rezultati obično skromni, akupunktura pomaže u ublažavanju hroničnih bolova u vratu i leđima.
  • Masaža – Ova ručna terapija može obezbediti kratkotrajno olakšanje kod  ljudi sa hroničnim bolom u donjem delu leđa.
  • Joga – U kombinaciji sa meditacijom  i vežbama disanja se pokazala kao dobar saveznik u borbi protiv hroničnog bola u leđima.

Diskus hernija i spavanje

Diskus hernija nikad ne odmara. Kada je imate, imaćete problem i sa snom.

Najgori položaj za spavanje je onaj na stomaku. On može samo da pogorša stanje. Najbolji položaji su oni koji prate prirodan položaj kičme, njenu prirodnu krivinu, dakle na boku ili leđima. Kada ležite na leđima, stavite jedan jastuk ispod kolena. Kada ležite na boku, stavite jedan jastuk između kolena. Na taj način ćete smanjiti pritisak na lumbalni deo kičme tokom spavanja.

Bitan je i odabir dušeka i jastuka. Dušek treba da pruža dobru potporu, da nije ni previše mekan ni previše tvrd. Za jastuk važi isto, s tim da je najbolje da je anatomski i od memorijske pene.

Vežbe za diskus herniju

Kineziterapija kao osnovno sredstvo koristi pokret. U početnoj fazi oporavka, pacijentu je potrebno da shvati značaj laganih pokreta koji pomažu u opuštanju muskulature. Radi se o laganim istezanjima napetih mišića, koji dovode do bolje prokrvljenosti bolne regije, elastičnosti i opuštenosti mišića, predstavljaju idealan uvod pred kiropraktičarski tretman, još jedan način za rešavanje od bola.

Laganim istezanjima treba dodati i lagane šetnje koje treba da budu kratke i češće. Kombinacija ta dva načina je bitna jer omogućava pacijentu da se navikava na pokrete, koriguje držanje tela i menja način hoda.

Naredna faza oporavka nastupa kada prođe ta početna bolna faza i podrazumeva individualne vežbe koje služe za istezanje kičmenih, tj. leđnih mišića.

Treba vežbati u laganom ritmu, sa posebnim obraćanjem pažnje na ispravan  početni položaj i pravilno izvođenje pokreta. Udah je u relaksirajućem položaju, dok je izdah na kraju napora. Vežbe se rade u serijama uz određeni broj ponavljanja. Napor treba prilagoditi tako da vežbe predstavljaju zadovoljstvo, u zavisnosti od telesne konstitucije i godina pacijenta.

Ograničena pokretljivost zglobova je ono što prati većinu diskus hernija, pa pa zato bitnu ulogu u povećanju pokretljivosti zglobova imaju vežbe gde se laganim pokretima u samom zglobu omogućava povećanje obima pokreta. To kasnije dovodi do sve lakšeg kretanja, vraćanja funkcija i eliminacije bola.

Povećanje mišićne snage je vrlo bitna stvar kod lečenja diskus hernije. To je poslednja etapa u lečenju koja svedoči da je pacijent osposobljen – te su vežbe bitne zbog održavanja dostignutog stanja i predupređenja ponovnog iskliznuća diska u budućnosti.

Savet osobama sa bolnom ukočenošću leđa i ograničenom sposobnosti pokreta jeste da krenu u vežbe samo pod stručnim nadzorom fizioterapeuta. On je taj koji će odlučiti šta i koliko toga vam je potrebno, prilagođeno vašoj dobi i stanju.

Prevencija – Kako izbeći diskus herniju?

Nije uvek moguće sprečiti herniju diska. Ali možete smanjiti rizik na sledeći način:

  • Koristeći pravilne tehnike podizanja. Ne savijajte se u struku. Savijte kolena dok držite leđa ispravljena. Koristite svoje mišiće nogu da biste podržali opterećenje.
  • Održavanje zdrave težine. Prekomerna težina vrši pritisak na donji deo leđa.
  • Vežbanje dobrog držanja. Naučite kako da poboljšate svoje držanje kada hodate, sedite, stojite i spavate. Dobro držanje smanjuje opterećenje na kičmi.
  • Istezanje. Posebno je važno da pravite pauze za istezanje ako često sedite duže vreme.
  • Izbegavajte nošenje cipela sa visokim potpeticama. Ova vrsta cipela izbacuje vam kičmu iz poravnanja.
  • Redovno vežbanje. Fokusirajte se na vežbe koje jačaju mišiće leđa i stomaka kako bi podržali kičmu.
  • Prestanak pušenja. Pušenje može oslabiti diskove, čineći ih podložnim pucanju. Razmislite o prestanku pušenja.

Najčešća pitanja

U kom delu kičme se najčešće javlja diskus hernija?

Diskus hernija kao bolest diskusa može se desiti na bilo kom diskusu naše kičme. Međutim postoje mesta gde ove promene najčešće očekujemo. Najčešća u lumbalnom delu kičme, i to segmenata L4-L5 i L5-S1 pršljenova, jer ova dva poslednja segmenta trpe najveći, kako statički, tako i dinamički pritisak. U vratnom delu to su segmenti C5-C6 i C6-C7 pršljena, na delu kičme gde vratni prelazi u grudni deo kičme i gde je dinamički najopterećenija.

Diskus hernija u grudnom delu kičme je retka, jer je grudna krivina rigidna i određena koštanim strukturama. Kičma na grudima ima niske intervertebralne diskuse, široke poprečne nastavke, snažne i zategnute ligamentarne strukture i malu pokretljivost.

Da li bih trebao/la da operišem diskus herniju?

Doktor vam može preporučiti operaciju ukoliko: simptomi vam traju već 6 nedelja i ometaju vas u vašim aktivnostima, a drugi tretmani nisu urodili plodom.

Mogu li topli/hladni oblozi pomoći?

Mogu. Svako jutro stavite topli oblog. I pre svakog istezanja ili vežbe da biste smanjili napetost mišića. Pokušajte periodično tokom dana da stavljate topli oblog na krsta

Kako možete da pravite razliku između mišića i diska kada je u pitanju bol u donjem delu leđa?

Uopšteno govoreći, diskus hernije bole i kada se naginjete napred i kada se vraćate u početan položaj. Manje bole sa naginjanjem, a više povratkom u normalan položaj.

Može li se dobiti paraliza od diskus hernije?

Kod diskus hernije, kapsula naprsne ili se slomi, a nukleus curi napolje. To može iziritirati kičmenu moždinu ili nerve i uzrokovati slabost i trnjenje ili ukočenost u rukama ili nogama. Jako hernirani disk može dovesti do paralize.

Koliko može trajati problem sa diskus hernijom?

Ako se dobro čuvate, u većini slučajeva će se situacija popraviti  kroz nekoliko dana, a kompletno rešiti u roku od 4 do 6 nedelja. Vašem oporavku će pomoći terapija toplo/hladno, uzimanje lekova i ograničavanje vaših aktivnosti. Nažalost, nema direktnog odgovora da li ćete se potpuno isceliti.

Pomoću tretmana, hernija se može osušiti, smanjiti ili nestati. Vaše telo može imati autoimuni odgovor i prepoznati disk koji je zahvatila hernija i napasti s obzirom da se radi o stranom materijalu. U tom procesu može doći do smanjivanja hernije. Isto tako, deo diska sa hernijom sadrži vodu, pa će tokom vremena vaše telo apsorbovati vodu i time dovesti do smanjivanja hernije.

Mogu li pogoršati diskus herniju?

Bol je jači kada nešto radite, a slabi kada se odmarate. Kašljanje, kijanje, sedenje, vožnja i naginjanje ka napred mogu pogoršati bol.

Koliko je bolan hernirani disk?

­Kod većine ljudi sa diskus hernijom, bol se širi preko zadnjice i ide nadole zadnjom stranom butine do lista noge. Neki ljudi imaju bol u obe noge. Neki ljudi u nogama osećaju ukočenost ili trnjenje.

Da li se diskovi pogođeni hernijom suše?

Mogu se malo spljoštiti ili napraviti izbočinu ka napolje, kao nedovoljno naduvana guma automobila. Želatinozni materijal unutar diska počinje da se suši i stvrdnjava, a slojevi fibroznog zida da se odvajaju i troše. Ukoliko oštećeni disk pritisne obližnje kičmene nerve, dolazi do njihove upale.

Da li se diskovi pogođeni hernijom vraćaju na svoje mesto?

Kao i sa toliko mnogo drugih stvari, odgovor je nepotpun. Da, simptomi mogu nestati, ali to ne mora obavezno da znači da je hernirani disk isceljen.

Zaključak

Ma kako da je neprijatna, ova bolest ipak može da se stavi pod kontrolu. Najveći broj istraživanja potiče iz razvijenih zemalja i njihovi statistički podaci pokazuju da pozitivne rezultate u najvećem broju slučajeva daju konzervativni načini lečenja – naročito uz program koji uključuje kiropraktiku, spinalnu dekompresiju i fizikalne procedure. Prave se i individualni programi vežbi koji su prilagođeni starosnoj dobi i telesnoj strukturi pacijenta.

Naravno, da ne bi ponovo dolazilo do istih problema, treba odustati od nekih starih navika koje su i dovele do njih. Dugo sedenje, višesatno gledanje u ekran kompjutera, vožnja, neodgovarajući položaji tokom spavanja, rad sa glavom u prinudnom položaju, određeni hobiji i sportovi …sve su to stvari na koje treba obratiti pažnju jer nikako ne prijaju diskovima. Tome treba pridodati i gojaznost kao faktor koji itekako utiče – jer, trbušni mišići amortizuju 30% opterećenja kičme.

Morate biti uporni i u svoj život uvesti neke zdrave navike – vežbe, zdrava ishrana uz pijenje više vode i održavanje normalne telesne težine. U tom slučaju – do rezultata će doći.

Ako vas muči diskus hernija, to vas može učiniti nespremnim da se krećete. Ali nemojte ići u krevet – premalo pokreta može pogoršati bol kada ponovo ustanete jer se mišići ukoče. Pokušajte da ostanete aktivni i pratite preporuke svog lekara. Nežni pokreti u kombinaciji sa analgeticima pomažu većini ljudi da se osećaju bolje za nekoliko nedelja. Ipak, ništa ne preduzimajte na svoju ruku, obavezno se posavetujte sa stručnim medicinskim licem. Specijalistička fizijatrijska ordinacija Artfizio by dr Karmela je tu da Vam pomogne!